U današnjem vremenu i okruženju u kojem živimo znanje barem jednog stranog jezika je neupitno. Kvaliteta postignutih rezultata ovisit će o dobi u kojoj započinje proces učenja. Program ranog učenja engleskog jezika od početka ima odobrenje i podršku javnosti, a u prilog mu idu i znanstvene discipline: razvojna psihologija, antropologija, pedagogija, neurofiziologija.U samom procesu učenja engleskog jezika treba prevladavati osjećaj opuštenosti i ugode te ozračje bez straha i prisile kako bi dijete s puno samopouzdanja bilo spremno za učenje i drugih stranih jezika. Na uspješnost učenja stranog jezika ovisi pozitivan stav i motivacija, učenje kroz igru i zabavu, maksimalna izloženost jeziku, vještina i iskustvo odgojitelja. Odgojitelj je vrstan poznavatelj jezika, interesa i sposobnosti djeteta, kreativan i potiče stvaralaštvo kod djece, a učenje je kontinuirana aktivnost bez prevelikih razmaka.
U Dječjem vrtiću Sveti Leopold Mandić osigurani su svi potrebni uvjeti za uspješno ostvarivanje i stručno provođenje cjelodnevnog programa ranog učenja engleskog jezika.
Cjelodnevni program ranog učenja engleskog jezika ostvaruje se na hrvatskom jeziku s postupnim rastom udjela engleskog jezika. Važno je da dijete dobro zna materinji jezik jer tada je u stanju usvojiti i neki drugi jezik uočavanjem sličnosti među jezicima i stvaranju poveznica na višoj razini.
Razvojni status djeteta i razina usvojenosti engleskog jezika (motivacija, izgovor, vokabular) utječu na kreiranje cjelokupnog programa i praćenje postignuća djeteta.
Važna je postupnost u integraciji engleskog jezika u sve odgojno obrazovne sadržaje, aktivnosti, situacije i ozračje u skupini i vrtiću.
Komunikacija na engleskom jeziku treba biti spontana i opuštena, bez požurivanja djeteta (ono će progovoriti kad bude spremno). Bitno je da poruke budu smislene i jasne te da se engleski jezik koristi u neformalnim životnim situacijama (pozdravljanje, izražavanje osjećaja, i raspoloženja, potreba), ali i u organiziranim aktivnostima u cijeloj skupini, u manjim skupinama i individualno. Važno je usvajanje pravilnog izgovora, ritma i intonacije, a u vokabular je potrebno uvrstiti riječi iz situacija bliskih djeci.
Gramatičke strukture ne treba naglašavati i detaljno objašnjavati nego ih uvoditi kontekstualno kroz raznovrsne pjesmice, brojalice, igre i dijaloge.
Aktivnosti su zanimljive, metode rada neprestano mijenjamo zbog duljine dječje pažnje i kako im ne bi bilo dosadno. Kod odabira aktivnosti imamo holistički pristup kako bi djeca doživjela engleski jezik svim svojim osjetilima i aktivirala cijeli organizam.
Pri procjeni djetetova razvoja u području engleskog jezika koristimo i kriterije psiho-socijalnog razvoja i postignuća u odnosu na postavljene zadaće.