Ljeto nas poziva da usporimo, odmorimo srce i više vremena darujemo jedni drugima. Sunce grije zemlju, ali još više naš život može ugrijati Isusova blizina. Praznici nisu samo vrijeme putovanja i igre, nego i prilika da obnovimo zajedništvo u obitelji – za zajednički stol, iskren razgovor, molitvu i osmijeh.
Isus nije samo s nama u crkvi. On hoda uz nas na morskoj obali, u planinskim stazama, na dječjem igralištu i u svakom obiteljskom izletu. Kada Ga pozovemo u svoje dane, svaki odmor postaje blagoslov, a svaka radost dar koji dijelimo s drugima.
Djeca nas uče gledati svijet otvorenim očima, a Isus nas uči gledati otvorenim srcem. Zato neka ovog ljeta u našim obiteljima bude više zagrljaja nego žurbe, više zahvalnosti nego prigovora i više ljubavi nego sebičnosti.
Jer pravo sunce koje nikada ne zalazi jest Krist – Svjetlo svijeta. Hodajmo zato s Isusom do sunca, kako bi svaki naš korak bio ispunjen mirom, svaki dan nadom, a svaka obitelj postala mjesto u kojem se Božja ljubav vidi i živi.
Tekst: odgojiteljica Ksenija Lukić
